Značenje pojedinih izraza
stambeno–poslovna zgrada – je zgrada koja se sastoji od najmanje jednog stana i jednog poslovnog prostora;
posebni deo zgrade–jeste posebna funkcionalna celina u zgradi koja može da predstavlja stan, poslovni prostor, garažu, garažno mesto ili garažni boks
zajednički delovi zgrade su delovi zgrade koji ne predstavljaju poseban ili samostalni deo zgrade, koji služe za korišćenje posebnih ili samostalnih delova zgrade, odnosno zgradi kao celini, kao što su: zajednički prostori (stepenište, ulazni prostori i vetrobrani, zajednički hodnik i galerija, tavanski prostor, podrum, biciklarnica, zajednička terasa i druge prostorije namenjene zajedničkoj upotrebi vlasnika posebnih ili samostalnih delova zgrade i dr.), zajednički građevinski elementi (temelji, noseći zidovi i stubovi, međuspratne i druge konstrukcije, konstruktivni deo zida ili zidna ispuna, izolacija i završna obrada zida prema spoljašnjem prostoru ili prema zajedničkom delu zgrade, strehe, fasade, krov, dimnjaci, kanali za provetravanje, svetlarnici, konstrukcija i prostori za lift i druge posebne konstrukcije i dr.), kao i zajedničke instalacije, oprema i uređaji (unutrašnje električne, vodovodne i kanalizacione, gasovodne i toplovodne instalacije, lift, gromobrani, aparati za gašenje, otkrivanje i javljanje požara, bezbednosna rasveta, telefonske instalacije i svi komunalni priključci koji su namenjeni zajedničkom korišćenju i dr.), ako ne predstavljaju sastavni deo samostalnog dela zgrade i ne čine sastavni deo posebnog dela zgrade, odnosno ne
predstavljaju deo instalacija, opreme i uređaja koji isključivo služi jednom posebnom delu, u
smislu ovog zakona;
prostori i objekti izvan zgrade koji ne predstavljaju pomoćni prostor u smislu ovog zakona (platoi, trotoari, bazeni, igrališta i ostali prostori i objekti sa pripadajućim elementima i opremom), jesu prostori i objekti koji se nalaze na zemljištu za redovnu upotrebu, odnosno katastarskoj parceli na kojoj se nalazi i zgrada i čiju obavezu održavanja imaju vlasnici tih prostora ili objekata u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na zajedničke delove zgrade u slučaju da pripadaju svim vlasnicima posebnih delova zgrade, odnosno u skladu sa odredbama ovog zakona vlasnici posebnih delova zgrade u slučaju da ti prostori ili objekti pripadaju samo pojedinim vlasnicima zgrade ili licu koje nema nijedan poseban deo u zgradi;
samostalni delovi zgrade su prostorija sa tehničkim uređajima, prostorija transformatorske stanice i skloništa (kućna i blokovska);
sklonište je prostorija u zgradi ili porodičnoj kući koja je u skladu sa zakonom kojim se uređuje postupanje u vanrednim situacijama namenjena prvenstveno za zaštitu stanovništva od elementarnih nepogoda i drugih nesreća i koja se u mirnodopskim uslovima može koristiti i za druge potrebe, bez mogućnosti adaptacije ili rekonstrukcije koje bi uticale ili bi mogle uticati na ispravnost skloništa, kao i korišćenje u svrhe koje bi pogoršale njihove higijenske i tehničke uslove;
upravljanje zgradom, u smislu ovog zakona, jesu svi organizacioni poslovi i aktivnosti koje kontinuirano obavlja izabrano ili postavljeno lice (upravnik ili profesionalni upravnik), odnosno organ upravljanja, u svrhu rukovođenja zgradom, a što podrazumeva odgovorno preduzimanje mera radi organizovanja održavanja zgrade, odlučivanja o korišćenju finansijskih sredstava i obezbeđivanja korišćenja zgrade, odnosno njenih delova u skladu sa njenom namenom, kao i druga pitanja od značaja za upravljanje zgradom;
tekuće održavanje je izvođenje radova koji se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom zgrade ili radi otklanjanja tih oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zaštitnih mera, odnosno svih radova kojima se obezbeđuje održavanje zgrada na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti
troškovi za korišćenje garažnog mesta ili garažnog boksa su troškovi isporučenih komunalnih usluga za korišćenje garažnog mesta ili garažnog boksa i obračunavaju se odvojeno od troškova za korišćenje zajedničkih delova garaže;
članom porodičnog domaćinstva, u smislu ovog zakona, smatraju se supružnik ili vanbračni partner, njihova deca, rođena u braku ili van njega, usvojena ili pastorčad, njihovi roditelji i lica koja su oni dužni po zakonu da izdržavaju, a koji stanuju u istom stanu ili porodičnoj
kući;
II DELOVI ZGRADE
1. Posebni, samostalni i zajednički delovi zgrade
Posebni deo zgrade
Član 4
Poseban deo zgrade je posebna funkcionalna celina u zgradi koja može da predstavlja stan,
poslovni prostor, garažu, garažno mesto ili garažni boks.
Delovi zgrade koji nisu određeni kao posebni ili samostalni delovi u skladu sa ovim zakonom smatraju se zajedničkim delovima zgrade.
Svojina nad posebnim delom zgrade
Član 5
Na posebnom delu zgrade može postojati isključiva svojina jednog lica, susvojina ili zajednička svojina u skladu sa zakonom.
Sticanjem prava svojine na posebnom delu zgrade stiče se i pravo svojine nad zajedničkim delovima zgrade, pravo učešća u upravljanju stambenom zajednicom i pravo susvojine na zemljištu na kome je zgrada izgrađena, odnosno zemljištu koje služi za redovnu upotrebu zgrade.
Svojina nad delovima koji istovremeno pripadaju različitim posebnim, odnosno zajedničkim delovima zgrade
Član 10
Ako je deo zgrade zbog svog položaja istovremeno poseban i zajednički deo zgrade, kao što su: noseći zid zgrade koji je istovremeno i zid posebnog dela, noseći stub koji prolazi kroz posebni deo, krov iznad posebnog dela ili fasada zgrade, takav deo smatra se zajedničkim delom zgrade, dok vlasnik posebnog dela zgrade ima pravo upotrebe tog dela bez prava da mu menja fizička svojstva, kao što su: oblik, strukturu, uključujući i boju, osim ako je reč o površinama koje čine deo unutrašnjosti tog posebnog dela ili kada se izvode radovi na unapređenju svojstava tog posebnog dela ili zgrade kao celine, pod uslovom da se time ne ugrožavaju funkcije tog dela kao zajedničkog dela.
Na delu zgrade koji je sastavni deo dva ili više posebnih delova, a ne služi zgradi kao celini, postoji susvojina vlasnika posebnih delova sa jednakim delovima, srazmerno broju posebnih delova.
Svojina nad samostalnim delom zgrade i delovima mreže
Član 11
Samostalan deo zgrade može biti u zajedničkoj nedeljivoj svojini vlasnika posebnih delova zgrade ili može biti u svojini lica u čijem je vlasništvu transformatorska stanica, odnosno instalacija i oprema neophodna za projektovano korišćenje i funkcionisanje zgrade.
Delovi mreža u zgradi do merila, ako merilo postoji, ukoliko nije drugačije određeno, u svojini su subjekta koji pruža usluge tom mrežom, a od merila čine deo posebnog, odnosno zajedničkih delova ili samostalnog dela zgrade.
Delovi elektroenergetske mreže u zgradi do merila, uključujući merilo, opremu i instalacije smeštene u merno–razvodni orman, odnosno razvodni orman, u svojini su operatora distributivnog sistema, a od merila čine deo posebnog, odnosno zajedničkih delova ili samostalnog dela zgrade.
Ako na mreži ne postoji merilo, delovi mreže u zgradi u svojini su subjekta koji pruža usluge tom mrežom do mesta priključenja posebnog dela, odnosno zajedničkih delova ili samostalnog dela zgrade, a ako mesto priključenja nije moguće precizno odrediti, deo mreže inkorporiran u posebni deo zgrade smatra se sastavnim delom tog posebnog dela, odnosno zajedničkim delom zgrade ako je inkorporiran i služi u zajedničkim delovima zgrade.
Vlasnici posebnih delova zgrade dužni su da obezbede pristup samostalnom delu zgrade licima koja u skladu sa posebnim propisima redovno održavaju i kontrolišu funkcionalnost mreže, odnosno transformatorske stanice, instalacija i opreme, kao i skloništa koja se nalaze u zgradi (kućna i blokovska).
2. Prava i obaveze vlasnika posebnih i samostalnih delova zgrade
Prava vlasnika posebnih i samostalnih delova zgrade
Član 12
Vlasnik posebnog dela zgrade, osim prava propisanih zakonom kojim se uređuje pravo
svojine, ima pravo i da:
1) isključivo vrši svojinska ovlašćenja na svom posebnom delu zgrade, osim kada je zakonom drugačije predviđeno;
2) izvrši popravku ili druge radove na zajedničkim delovima zgrade koja je neophodna radi otklanjanja opasnosti od prouzrokovanja štete na posebnom delu koji mu pripada ako to blagovremeno ne učini lice koje je dužno da izvrši popravku;
3) svoj poseban deo zgrade menja, odnosno adaptira u skladu sa zakonom, bez zadiranja u posebne delove zgrade drugih vlasnika posebnih delova, zajedničke delove zgrade, odnosno samostalne delove zgrade, osim po dobijenom ovlašćenju za takve radnje;
Obaveze vlasnika posebnih i samostalnih delova zgrade
Član 14
Vlasnik posebnog dela, odnosno vlasnik samostalnog dela zgrade, dužan je da:
1) upotrebom, odnosno korišćenjem svog posebnog, odnosno samostalnog dela ne ometa korišćenje drugih delova zgrade;
2) svoj poseban, odnosno samostalni deo zgrade održava u stanju kojim se ne otežava, ne onemogućava i ne remeti uobičajena upotreba ostalih delova zgrade;
3) održava zajednički deo zgrade koji čini sastavni deo njegovog posebnog, odnosno samostalnog dela zgrade u granicama mogućnosti vršenja ovlašćenja upotrebe tog dela;
4) učestvuje u troškovima održavanja i upotrebe zajedničkih delova zgrade i katastarske parcele na kojoj se nalazi zgrada, u meri i na način određen ovim zakonom;
5) trpi upotrebu zajedničkih delova zgrade u skladu sa njihovom namenom od strane vlasnika samostalnih delova ili lica koja rade po njihovom nalogu, odnosno prolaženje trećih lica radi dolaska do određenog posebnog, odnosno samostalnog dela zgrade;
6) dozvoli prolaz kroz svoj poseban, odnosno samostalni deo zgrade ili njegovu upotrebu na drugi primeren način ako je to nužno za popravku, odnosno održavanje drugog dela zgrade ili ispunjenje druge zakonske obaveze.
Pravo da zahteva ispunjenje obaveza od vlasnika posebnog dela zgrade imaju svaki vlasnik posebnog dela zgrade, vlasnik samostalnog dela zgrade i stambena zajednica, u skladu sa svojim pravom koje proizlazi iz obaveze vlasnika posebnog dela zgrade.
Vlasnik posebnog, odnosno samostalnog dela zgrade koji je dužan da dozvoli prolaz kroz svoj poseban deo zgrade ili njegovu upotrebu na drugi primeren način ima pravo da zahteva da njegov posebni, odnosno samostalni deo zgrade bude vraćen u stanje u kome se nalazio pre nego što je dozvolio prolaz ili njegovu upotrebu, odnosno ima pravo na naknadu štete koja je pričinjena prolazom ili upotrebom na posebnom, odnosno samostalnom delu zgrade.
III UPRAVLJANJE ZGRADAMA
1. Organizacija upravljanja
Nadležnost za vršenje poslova upravljanja
Poslove upravljanja zgradom vrše:
Član 15
1) vlasnik, za zgrade bilo koje namene u kojima je jedno lice isključivi vlasnik svih delova zgrade;
2) vlasnici posebnih delova, za porodične kuće;
3) stambena zajednica preko svojih organa ili profesionalni upravnik kome su povereni poslovi upravljanja, u stambenoj zgradi koja ima zajedničke delove zgrade i najmanje dva posebna dela čiji su vlasnici različita lica;
4) vlasnici posebnih delova preko svojih organa, u zgradama koje nemaju nijedan poseban deo namenjen za stanovanje.
U slučaju iz stava 1. tačka 4) ovog člana, vlasnici posebnih delova osnivaju pravno lice u skladu sa odredbama zakona kojima se uređuju osnivanje i pravni položaj udruženja, dok se odredbe ovog zakona o nadležnostima, pravima i obavezama skupštine i upravnika stambene zajednice u upravljanju zgradom shodno primenjuju na nadležnosti skupštine i zastupnika tog udruženja.
U stambeno-poslovnim zgradama poslove upravljanja zgradom vrše svi vlasnici posebnih delova zgrade. Vlasnici stanova i vlasnici poslovnih prostora formiraju stambenu zajednicu u skladu s ovim zakonom.
Pojam i pravni status stambene zajednice
Član 16
Stambenu zajednicu čine svi vlasnici posebnih delova stambene, odnosno stambeno–poslovne zgrade.
Stambena zajednica ima status pravnog lica, koji stiče trenutkom kada najmanje dva lica
postanu vlasnici dva posebna dela.
U javno–pravnim odnosima i postupcima u kojima je propisano da se vlasnik zgrade pojavljuje kao stranka, svojstvo stranke u tim postupcima ima stambena zajednica.
Ako zgrada ima više celina sa zasebnim ulazima, vlasnici posebnih delova svake od tih celina mogu formirati stambenu zajednicu ulaza na koju se shodno primenjuju sve odredbe ovog zakona koje se odnose na stambenu zajednicu zgrade u celini.
U situaciji kada su formirane zasebne stambene zajednice po ulazima, za radove na nadziđivanju zgrade kao celine, kao i za odlučivanje o načinu korišćenja i održavanja zemljišta za redovnu upotrebu zgrade potrebna je saglasnost većine od ukupnog broja stambenih zajednica po ulazima.
U slučaju iz stava 5. ovog člana, saglasnost za nadziđivanje u ime stambene zajednice ulaza potpisuje upravnik stambene zajednice ulaza, a ugovor sa investitorom potpisuje lice koje za to ovlaste upravnici stambenih zajednica ulaza koji su dali saglasnost.
Stambena zajednica se upisuje u registar stambenih zajednica.
Poslovno ime stambene zajednice pod kojim se ona pojavljuje u pravnom prometu obavezno sadrži označenje „stambena zajednica„ i adresu zgrade za koju je formirana. Poslovno ime može se registrovati i na jeziku nacionalne manjine tako što će se pored poslovnog imena na srpskom jeziku upisati i poslovno ime na jeziku nacionalne manjine.
Stambena zajednica ima matični broj, PIB i tekući račun.
Pravila o meĎusobnim odnosima vlasnika posebnih delova u stambenoj zajednici
Član 17
Vlasnici posebnih delova zgrade u stambenoj zajednici svoja prava i obaveze u pogledu
upravljanja i održavanja ostvaruju i vrše u skladu sa ovim zakonom.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, vlasnici posebnih delova zgrade mogu svoje međusobne odnose, prava i obaveze urediti i pravilima o međusobnim odnosima vlasnika posebnih delova zgrade (u daljem tekstu: pravila vlasnika), ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.
Pravila vlasnika donose se jednoglasnom odlukom svih vlasnika posebnih delova zgrade i obavezno sadrže obaveze koje vlasnici posebnih delova imaju po ovom zakonu, kao i način donošenja svih akata i odluka iz nadležnosti skupštine stambene zajednice i upravnika, s tim što se pravilima vlasnika nadležnost i potrebna većina za donošenje tih akata i odluka mogu urediti drugačije nego što je to propisano ovim zakonom.
Pored obaveznih elemenata iz stava 3. ovog člana, pravila vlasnika mogu urediti i druge odnose vlasnika posebnih delova u zgradi, kao i način upravljanja i održavanja zgrade, poveravanje pojedinih poslova iz nadležnosti skupštine stambene zajednice profesionalnom upravniku, način upotrebe zajedničkih delova zgrade i utvrditi način učešća u troškovima održavanja i upravljanja zgradom, kućni red zgrade, očuvanje spoljašnjeg izgleda zgrade i sl.
Sastavni deo pravila vlasnika čini evidencija posebnih i zajedničkih delova zgrade.
Svaki vlasnik posebnog dela zgrade može pokrenuti inicijativu za donošenje pravila vlasnika. Uvid u sadržinu pravila vlasnika može izvršiti svako zainteresovano lice.
Pravila vlasnika registruju se i objavljuju u Registru stambene zajednice u skladu sa ovim zakonom.
Registar stambenih zajednica
Član 18
Jedinica lokalne samouprave vodi Registar stambenih zajednica (u daljem tekstu: Registar) i organizuje rad Registra prema svojoj teritorijalnoj nadležnosti i u skladu sa svojim ovlašćenjima.
Nadležna opštinska, odnosno gradska uprava određuje zaposleno lice koje će voditi Registar
(u daljem tekstu: Registrator).
Sadržina Registra
Član 20
Registar je elektronska javna baza podataka i dokumenata u kojoj su sadržani podaci o stambenim zajednicama propisani ovim zakonom i podzakonskim aktima o Registru donetim na osnovu ovog zakona (u daljem tekstu: Akt o registru).
Registar naročito sadrži sledeće podatke koji se registruju, odnosno evidentiraju i objavljuju:
1) poslovno ime i adresu stambene zajednice;
2) podatke o broju posebnih delova zgrade (broj stanova, garaža van zgrade na katastarskoj parceli na kojoj je zgrada izgrađena, garažnih mesta, garažnih boksova, parking mesta i poslovnih prostora);
3) identifikacione podatke o upravniku, i to za domaće fizičko lice: ime i prezime i JMBG, a za strano fizičko lice: ime i prezime, broj putne isprave i država izdavanja putne isprave;
4) identifikacione podatke o profesionalnom upravniku i organizatoru profesionalnog upravljanja, i to za fizičko lice: ime i prezime i JMBG, za strano fizičko lice: ime i prezime, broj putne isprave i država izdavanja putne isprave, a za pravno lice: poslovno ime, adresu sedišta, matični broj i PIB;
5) matični broj stambene zajednice;
6) PIB stambene zajednice;
7) broj tekućeg računa stambene zajednice i kontakt podaci (broj telefona i elektronska adresa za prijem pošte, odnosno e-adresa);
8) druge podatke u skladu sa zakonom i aktom o registru.
Registar sadrži podatke koji se registruju i podatke koji se evidentiraju.
Sadržinu Registra čine i podaci koje u Registar neposredno unose nadležni državni organi. Sadržinu Registra čine i podaci koji se unose u Registar preuzimanjem u elektronskoj formi
od drugih registara i/ili evidencija koje se, u skladu sa propisima, vode u zemlji. Registar
sadrži i dokumente na osnovu kojih je izvršena registracija ili evidencija.
Ministar nadležan za poslove stanovanja bliže uređuje način razmene dokumenata i podataka
koji su predmet registracije i evidencije.
Ministar nadležan za poslove stanovanja bliže propisuje sadržinu Registra i dokumentaciju potrebnu za registraciju i evidenciju podataka o stambenim zajednicama iz stava 2. ovog člana, kao i način podnošenja podataka i dokumenata.
U Registar se vrše upis, promena i brisanje podataka i dokumenata koji su predmet registracije i evidencije, u skladu sa zakonom i aktom o Registru.
Prava na pristup informacijama od javnog značaja sadržanim u Registru ostvaruju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje pristup informacijama od javnog značaja, dok akt iz stava 7. ovog člana ne može sadržati druge podatke o ličnosti osim identifikacionih podataka iz stava
2. ovog člana.
Jedinstvena evidencija stambenih zajednica
Član 21
Republički geodetski zavod (u daljem tekstu: Zavod) vodi jedinstvenu, centralnu, javnu, elektronsku bazu podataka u kojoj su objedinjeni podaci o stambenim zajednicama iz svih registara na teritoriji Republike Srbije (u daljem tekstu: Jedinstvena evidencija).
Razmena podataka, dokumenata i podnesaka između jedinica lokalnih samouprava i Zavoda obavlja se elektronskim putem.
Rukovodilac organizacione jedinice Zavoda nadležne za poslove informatike i komunikacije je lice koje je odgovorno za formiranje i vođenje Jedinstvene evidencije i koje se stara o javnoj dostupnosti podataka i dokumenata iz Jedinstvene evidencije.
Prava na pristup informacijama od javnog značaja sadržanim u jedinstvenoj evidenciji ostvaruju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje pristup informacijama od javnog značaja.
Ministar nadležan za poslove stanovanja bliže uređuje način razmene podataka, dokumenata i podnesaka iz stava 2. ovog člana.
Pokretanje postupka registracije
Član 22
Postupak registracije pokreće se podnošenjem prijave Registru od strane upravnika ili drugog zakonom ovlašćenog lica, a može da se pokrene i po službenoj dužnosti.
Organi stambene zajednice i njihovo formiranje
Član 40
Obavezni organi stambene zajednice su skupština i upravnik.
Skupština stambene zajednice može da formira odbore, komisije i druga tela, a odlukom skupštine određuju se njihov sastav, zadaci i način rada.
U slučaju poveravanja upravljanja profesionalnom upravniku na osnovu odluke skupštine stambene zajednice ili pravila vlasnika, skupština može izabrati jedno ili više lica koja će posredovati u poslovima između stambene zajednice i profesionalnog upravnika.
Nadležnost skupštine stambene zajednice
Skupština stambene zajednice:
1) bira i razrešava upravnika;
Član 42
2) donosi odluku o poveravanju poslova upravljanja zgradom, odnosno izboru profesionalnog upravnika;
3) donosi pravila vlasnika u skladu sa članom 17. stav 2. ovog zakona;
4) donosi odluku o uzimanju kredita;
5) određuje visinu mesečnog iznosa koji plaćaju vlasnici posebnih delova za potrebe izvršenja poslova iz nadležnosti stambene zajednice, i to na ime troškova održavanja, troškova za rad organa stambene zajednice i drugih troškova;
6) donosi program održavanja zajedničkih delova zgrade;
7) donosi odluku o organizovanju poslova održavanja zgrade, odnosno o poveravanju poslova održavanja zajedničkih delova zgrade;
8) donosi odluku o preduzimanju radova na zajedničkim delovima zgrade;
9) donosi odluku o održavanju zemljišta za redovnu upotrebu zgrade;
10) donosi odluku o fizičko–tehničkom obezbeđenju zgrade i stvari na zemljištu koje služi za
redovnu upotrebu zgrade;
11) donosi odluku o korišćenju zajedničkih delova zgrade izdavanjem njihovih delova trećim
licima ili vlasnicima posebnih delova;
12) donosi odluku o raspolaganju zajedničkim delovima zgrade;
13) donosi odluku o načinu korišćenja zemljišta koje služi za redovnu upotrebu zgrade;
14) donosi odluku o unapređenju zajedničkih delova zgrade;
15) donosi odluku o osiguranju iz člana 48. ovog zakona;
16) donosi odluku o postavljanju, odnosno ugradnji stvari na zajedničkim delovima zgrade i zemljištu koje služi za redovnu upotrebu zgrade i visini naknade koju plaćaju vlasnici tih stvari;
17) usvaja izveštaj o radu upravnika, odnosno profesionalnog upravnika, koji posebno sadrži prikaz realizovanih aktivnosti u odnosu na planirane, kao i iskorišćenju sredstava za realizaciju svake od aktivnosti;
18) donosi odluku o visini naknade za investiciono održavanje zajedničkih delova zgrade i zemljišta koje služi za redovnu upotrebu zgrade;
19) odlučuje i o drugim pitanjima od značaja za stambenu zajednicu.
Skupština stambene zajednice odlučuje na sednici, ali se odluke mogu donositi i davanjem
pisanih izjava van sednice.
Pravo glasa u skupštini stambene zajednice
Član 43
Vlasnik posebnog dela ima jedan glas u skupštini stambene zajednice.
U slučaju da je jedno lice istovremeno vlasnik više posebnih delova zgrade, to lice ima onoliko glasova u skupštini stambene zajednice koliko ima posebnih delova u vlasništvu.
Izuzetno od stava 2. ovog člana, vlasnik garaže, garažnog mesta ili garažnog boksa nema poseban glas po osnovu prava svojine na tom posebnom delu osim u slučaju da je to jedini posebni deo koje jedno lice poseduje, u kom slučaju to lice ima pravo glasa u skupštini samo u odnosu na odluke koje se tiču dela zgrade u kom se nalazi garaža, garažno mesto, odnosno garažni boks.
Ukoliko je vlasnik posebnog dela nedostupan, njegov glas se ne uračunava u kvorum, odnosno ukupan broj glasova u postupku odlučivanja. Smatra se da je vlasnik posebnog dela nedostupan ukoliko se tri puta ne odazove na sednicu skupštine stambene zajednice na koju je uredno pozvan, a da pri tome nije obavestio upravnika, odnosno stambenu zajednicu o razlozima svog neodazivanja.
Smatra se da je vlasnik posebnog dela uredno pozvan isticanjem obaveštenja o danu, času i mestu održavanja sednice skupštine sa predloženim dnevnim redom na vidljivom mestu u prostoru koji je zajednički deo zgrade i koji je u svakodnevnoj upotrebi vlasnika posebnih delova (ulaz, hodnik i sl.).
Obaveštenje o održavanju sednice skupštine mora se istaći najmanje tri dana pre dana održavanja skupštine, osim u hitnim slučajevima u kojima se obaveštenje može istaći i na dan održavanja skupštine.
Rad i odlučivanje skupštine
Član 44
Skupština stambene zajednice donosi odluke običnom većinom glasova prisutnih članova koji
imaju pravo glasa po određenom pitanju, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
O raspolaganju zajedničkim delovima zgrade i kreditnom zaduživanju stambene zajednice skupština stambene zajednice odlučuje većinom koju čine 2/3 ukupnog broja glasova.
U slučaju da su vlasnici posebnih delova doneli pravila vlasnika u skladu sa članom 17. stav
3. ovog zakona, većina glasova potrebna za donošenje odluka iz st. 1. i 2. ovog člana utvrđuje
se tim aktom.
Vlasnik posebnog dela može glasati i pisanim ili elektronskim putem, u kom slučaju se za potrebe izračunavanja kvoruma smatra da taj član